Povijest

Nezavisni sindikat glazbenih djelatnika Hrvatske - Hrvatska glazbena unija - razvila se iz "Croatian Music Aida" - neprofitne humanitarne organizacije koja je za vrijeme Domovinskog rata prikupljala materijalnu pomoć za prognanike, obranu i obnovu Republike Hrvatske.

Glazbenici su nastupali na prvim crtama bojišnice, održavali humanitarne koncerte za ranjenike i izbjeglice, a nastupima po svijetu promicali istinu o Hrvatskoj. Pjesme poput "Stop the war in Croatia" Tomislava Ivčića, "Moja domovina" Zrinka Tutića i Rajka Dujmića, ali i mnoge druge, postale su najjači moralni poticaj u najtežim trenucima. 16. siječnja 1992. u povodu međunarodnog priznanja hrvatske državnosti u dvorani "Vatroslav Lisinski" održao se svečani koncert pod nazivom "Moja Domovina".

Hrvatska glazbena unija utemeljena je u rujnu 1992. s osnovnom namjerom da organizira i zaštiti hrvatske glazbenike i njihova prava na način uobičajen u zapadnom svijetu, po uzoru na, primjerice, britanski Musicians Union Velike Britanije – regulirajući temeljna materijalna i statusna pitanja svih sudionika glazbene industrije. Članovi osnivačke Skupštine HGU-a bili su Tomislav Ivčić, Paolo Sfeci, Siniša Doronjga, Branko Paić, Jura Pađen, Nenad Drobnjak, Mladen Bodalec, Antun Tuna Pavić, Stjepan Jimy Stanić, Zrinko Tutić, Vedran Božić, Krešo Blažević, Marijan Brkić, Robert Mareković, Željko Bručić, Silvio Pasarić, Silvestar Dragoje, Tomislav Šojat, Zvonimir Bučević, Slavko Remenarić, Darko Glavan i Branko Knežević.

U ovom trenutku HGU okuplja više od 5000 članova, uglavnom glazbenika, ali i ostalih čija su zanimanja vezana uz glazbenu industriju. Članovi HGU-a razvrstani su u sekcije, od kojih je najbrojnija sekcija glazbenih izvođača. Jedna od bitnih aktivnosti HGU-a usmjerena je na poboljšanje zakonskih uvjeta u onim dijelovima zakona koji se na bilo koji način dotiču glazbene djelatnosti, nastojeći ih prilagoditi europskim i svjetskim sustavima. Poseban je naglasak na nužnim izmjenama Zakona o autorskom pravu RH u onom dijelu koji govori o pravima umjetnika izvođača, uz reguliranje odnosa tih prava s onima autora i vlasnika fonograma.

Ciljevi HGU-a su što kvalitetnije rješavanje statusnih pitanja glazbenika – mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, utjecaj na poreznu politiku vezanu uz glazbenu djelatnost (pri čemu su određeni rezultati postignuti drastičnim smanjenjem poreza na nosače zvuka i tako svedeni na uobičajenu europsku razinu), različite akcije protiv piratizacije nosača zvuka, utjecaj za podizanje glazbenih i tehničkih standarda glazbene industrije, kao i afirmacija hrvatske glazbene kulture u zemlji i svijetu.

HGU je jedan od utemeljitelja hrvatske glazbene nagrade PORIN, nagrade profesionalaca profesionalcima, koju godišnje u više od četrdeset kategorija dodjeljuje stručno glasačko tijelo za najznačajnija i najkvalitetnija postignuća u hrvatskoj glazbi. Budući da se tek padom komunizma stvorila društvena klima koja pogoduje nastanku i razvoju takvih udruga, HGU je bio prisiljen krenuti od početka. Njegov će utjecaj iz godine u godinu zacijelo rasti, zato što Republika Hrvatska podržava razvoj takvih udruga i zaštitu intelektualnih prava upravo u namjeri da se prilagodi europskom zakonodavstvu. Dokaz tomu je i potpis ugovora između Hrvatske Radio Televizije i HUZIP-a, Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, a kojoj je HGU zajedno s ostalim udrugama umjetnika - izvođača u Republici Hrvatskoj (uključujući glumce i baletne umjetnike) jedan od osnivača. Tim se ugovorom, na kvalitetan i korektan način, reguliraju odnosi između HRT-a i umjetnika čije radove HRT koristi i emitira u svom programu.

HUZIP je okupio oko sebe sposobnu pravničku ekipu čiji je temeljni cilj reguliranje zakonodavnih pitanja vezanih uz zaštitu izvođačkih prava, ratificiranje Rimske konvencije pri Hrvatskom saboru, te borba protiv piratstva koje je, posebice uslijed rata, preraslo okvire onoga što se u svijetu smatra "podnošljivom" razinom piratizacije. Očekujemo da će Hrvatska postati jedno od središta europske glazbe, posebice zato što na hrvatskoj obali ljetuje mnogo turista iz svih europskih zemalja. Predstavljanje hrvatske glazbene ponude, gostovanja najvećih svjetskih imena te organizacija glazbenih festivala stvorit će od Hrvatske zemlju u koju se ne dolazi samo zbog prekrasne obale nego i zbog ponude zabavnog i glazbenog života. Hrvatska će glazbena industrija, u trenutku kad će se piratizacija svesti u razumne okvire a kupovna se moć stanovništva stabilizirati, zacijelo moći konkurirati zahtjevnom europskom tržištu, za što joj zasad manjka ponajprije materijalna osnova.

HGU je 22. listopada 1997., na dan Svete Cecilije, zaštitnice glazbenika, uz veliku pomoć doc.dr. Franje Škreba, otvorio Zdravstveni centar za umjetnike, gdje koji će se svim članovima udruge pružati besplatni specijalistički pregledi. Postoji još mnogo akcija koje je HGU inicirao i pokrenuo, a o kojima možete čitati na našim web stranicama.
Temeljni dugoročni cilj kojemu HGU teži jest integracija hrvatske glazbe, pa i kulture, u Europsku zajednicu. Svjesni smo da na tom putu valja ispraviti mnoge zakonodavne i druge nedostatke naslijeđene iz prošlosti. Naša će energija u sljedećem razdoblju biti usmjerena ka tom cilju.