8. Skupština HGU-a (redovna)

Skupštinu je otvorio predsjednik UO HGU-a g. Damir Dičić, koji je na početku sve prisutne zamolio za minutu šutnje za sve one koji su nas u međuvremenu napustili. Nakon toga predložio je Dnevni red Skupštine, koji je jednoglasno prihvaćen te je izabrano radno predsjedništvo u kojemu su bili Duško Mucalo i Kristina Delfin, a za predsjedavajućeg je izabrana gđa. Jadranka Čubrić. Nakon što je predsjednik Verifikacione komisije, Sandro Bastiančić, ustvrdio da postoji natpolovična većina potrebna za održavanje Skupštine pristupilo se daljnjim točkama Dnevnog reda.

Predsjednik Dičić podnio je Izvještaj o radu HGU-a za period između dvije Skupštine. Napomenuo je kako je od svog novog saziva, koji je potvrđen 16. prosinca 2002., Upravni odbor održao deset redovnih sjednica, a u dva navrata održane su proširene sjednice zajedno sa komisijom i upravnim odborom Prvog razreda HGU. Na sjednicama je pretežno rapravljano o aktualnoj tematici i problemima koji su vezani uz članstvo i njihove probleme, te poboljšanje odnosa prema glazbenoj kulturi općenito.

Hrvatska glazbena unija aktivno je sudjelovala u akcijama Koordinacije strukovnih udruga u kulturi, kako bi se izbjegle nepovoljne mjere koje su prijetile glazbenicima, između ostalog, održana je tribina 14. svibnja 2003. u KIC-u, u Zagrebu pod nazivom "Zašto su kažnjeni hrvatski umjetnici", a na kojoj se raspravljalo o novom Zakonu na doprinose za obvezna osiguranja. Nakon tribine uslijedio je niz akcija poznat kao "Bijeli kvadrat kulture".

Od samog početka HGU je aktivno bio uključen u izradu novog Zakona o Autorskom i srodnim pravima. Tako je 17. lipnja u Maloj dvorani Vatroslav Lisinski održan skup skladatelja i umjetnika - izvođača na kojemu se ukratko predstavio prijedlog novog zakona, te iskazala podrška najvišoj mogućoj razini zaštite autorskih i srodnih prava, i intelektualnog vlasništva u cjelini u Republici Hrvatskoj.

Spomenuo je nagradu "Status" koja je dodijeljena po osmi put, a po prvi puta je održana i svirka nominiranih. Od podružnica HGU-a posebno je izdvojio HGU Primorsko-goranske županije, podružnicu 3 Rijeka, koja je na Dan Svetoga Vida 14. lipnja 2004. nagrađena Zlatnom plaketom - Grb Grada Rijeke.
Priznanje koje je dobila zbog desetljeća ustrajnog promicanja strukovnih vrijednosti i glazbenog stvaralaštva Primorsko – goranske županije i Grada Rijeke.

Nakon toga je glavni tajnik g. Doronjga podnio Financijsko Izvješće za isti period. Rasprave o Izvješćima nije bilo a oba su prihvaćena jednoglasno.

Kristina Delfin se zatim osvrnula na aktualni problem: naime, nakon što su došli do prijedloga Zakona o porezu na dohodak iz kojeg je vidljivo da je Ministarstvo financija jednim potezom odlučilo ukinuti sve one olakšice koje su bile uvedene Zakonom o pravima samostalnih umjetnika i poticanja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva iz 1996. (25% na honorare, olakšica koja se tiče 20.000 kuna godišnje neoporezivih primitaka, te porezna stopa i paušalni odbitak koji ide na sve honorare koji se priznavao u visini od 40%), u roku dva dana sazvana je Koordinacija udruga u kulturi a paralelno su se hitno obavijestile strukture u Ministarstvu kulture. Predstavnici Ministarstva kulture održali su sastanak sa Ministarstvom financija i nacrt prijedloga Zakona trebao bi se preurediti na način da će sve one dosadašnje beneficije koje su imali umjetnici s naslova bavljenja umjetničkom djelatnosti ipak vratiti u ovaj prijedlog Zakona.
Članstvo je na kraju pozvano ukoliko slučajno dođe do potrebe opet neke jače javne akcije da se odazovu na svaki poziv koji ova strukovna udruga upućuje.

Jadranka Čubrić zatim je otvorila točku Zastupljenost hrvatske glazbe u medijima.
Nakon što je angažirana profesionalna agencija za ispitivanje uzoraka, gđa Čubrić predstavila je ukratko dobivene rezulatate. Uzet je uzorak od mjesec dana (12.10. – 12.11. ove godine), tiskovine čija je pokrivenost na nacionalnoj osnovi (Večernji list). Pitanje je glasilo kako se, koliko i na koji način prati glazba i glazbene teme na tom jednom uzorku.

Član Upravnog odbora i potpredsjednik HUZIP-a g. Paolo Sfeci nastavio je točku analizom elektronskih medija.

Napomenuo je kako deset godina i Hrvatska glazbena unija i neki od članova HGU osobno hodaju po HRT i HTV-u, ali nažalost država koja je trebala i zakonom ograničiti odnosno postaviti neka pravila igre nije ih postavila. U zadnjih par godina pokušavalo se, i na kraju uspjelo, da se u Zakon o Hrvatskoj radio televiziji unese jedna odredba prema kojoj mora biti 50% domaćeg programa. Time je otvoren prostor i za hrvatsku glazbu, iako ne vidimo razloga zašto Prvi program HRT-a i Radija ne bi bio potpuno nacionalni program. G. Sfeci je nakon toga prisutnima pojasnio na koji se način sve ovo odražava na HUZIP, tj. Isplatu izvođačkih prava.
Napomenuo je kako je ove godine promijenjen pravilnik HUZIP-a. U idućoj godini financijski neće biti strašno osjetan udar stranaca zato jer su se, uz mnogo sreće i kolegijalnosti partnera HUZIP-a iz drugih zemalja, neki ugovori odgodili, neki pomaknuli tako da se ove godine plaća samo Engleskoj (trebalo bi platiti još Španjolskoj i Irskoj, ali nisu dostavili sve nužne podatke).
Do prošle godine sav novac od HRT-a je ulazio u jedan fond i onda se dijelio po emitiranju svih radio postaja i televizijskih postaja. Time se na neki način ublažavao utjecaj televizije na cijelu priču. Poznata je činjenica kako na radiju ima mnogo više glazbe i na neki način se novim Pravilnikom amortiziralio nešto što se činilo da nije sasvim zdravo a to je pozicija urednika koji mogu puštanjem na TV dosta utjecati na to koliko će tko dobiti novca. Recimo to je kod ZAMP-a, ZAMP posebno dijeli Hrvatsku televiziju. Ove godine smo odlučili i mi napraviti to. Prvo zato jer su se radio i televizija razdvojili na dvije radne jedinice, a drugi razlog je što je ustanovljeno da Hrvatski radio Prvi program još uvijek emitira više domaćih izvođača 64% a 36% stranih. Međutim na Prvom programu ima manje glazbe nego na Drugom programu. Drugi program emitira 21% domaće a 79% strane glazbe. Onda se događa, budući da na Drugom programu ima mnogo više glazbe, gledajući ukupno ta dva programa da strana glazba prevladava, i to značajno. Treći program Hrvatskog radija emitira 87% strane i 13% domaće glazbe. G. Sfeci je Skupštini iznio podatke o omjerima emitiranja i na drugim hrvatski radijima:

Hrvatski radio Radio Sljeme 32% domaće i 68% strane glazbe
Hrvatski radio Radio Pula 38% domaće i 62% strane glazbe
Hrvatski radio Radio Rijeka 27% domaće i 73% strane glazbe
Hrvatski radio Radio Osijek 45% domaće i 55% strane glazbe
Hrvatski radio Radio Knin 48% domaće i 52% strane glazbe
Hrvatski radio Radio Split 59% domaće i 41% strane glazbe
Hrvatski radio Radio Zadar 45% domaće i 55% strane glazbe

G. Sfeci je zamolio članstvo da pokušaju utjecati na urednike da promijene te odnose. Zakon je propisao, nevjerojatno, da radio postaje moraju emitirati 20% domaće glazbe. Pri tome su se neke radio postaje pobunile zbog toga. G. Sfeci je pozvao Skupštinu da podrži novog glavnog urednika Radio Cibone, jer je odlučio emitirati samo domaću glazbu. Izmjenama Pravilnika HUZIP-a pokušalo se napraviti slijedeće: ustanovljeno je ako će se dijeliti Hrvatsku televizija i Hrvatski radio zajedno da će više novaca otići u inozemstvo. Zbog toga je odlučeno Hrvatsku televiziju dijeliti po prijavama HTV a Hrvatski radio po prijavama HR-a. Time će više novaca ostati u Hrvatskoj, ali će biti nažalost drugačije raspodijeljen. Doći će do promjena koje se u ovom času ne mogu procijeniti, ali u svakom slučaju će minuta emitiranja na Hrvatskoj televiziji vrijediti 20-30 kuna, a na radiju 20-30 lipa i tko se bude vrtio na televiziji dobit će značajno veći novac nego do sada. To je napravljeno zbog omjera domaćeg i stranog programa koji je na HTV naročito otkako je uveden Treći program koji je emitirao mnogo domaće glazbe ipak povoljniji za nas, a i procjena je da će se možda lakše Hrvatsku televiziju «stisnuti», ipak ima i manje programa i lakše ga je pratiti i natjerati da emitiraju što više domaće glazbe.

Dotaknuta je također aktualna problematika jednim primjerom: Zakon o strancima, koji je donijela prošla Vlada, kaže da u Hrvatskoj svaki stranac, umjetnički (ostali moraju imati radnu dozvolu) može raditi tri mjeseca bez radne dozvole. Apsurd je da se u medijima pojavljuju izvođači – stranci, koji javno kažu kako "odlično rade cijele godine u Hrvatskoj". Pri tome nije plaćena ni lipe poreza u Hrvatskoj a država na poduzima ništa.
Na kraju je Jadranka Čubrić zahvalila na raspravi koja je vođena te sudjelovanju u radu Skupštine. Ujedno je podsjetila kako je za dvije godine izborna skupština HGU.

U Zagrebu, 01. prosinca 2004.