In memoriam: Božidar Mati - Keber (1939. - 2019.) Datum objave: 06.02.2019.

Posljednji ispraćaj Božidara Matija bit će u petak 8. veljače 2019. godine u 13:20 sati na groblju Mirogoj u Zagrebu.

Počivao u miru.

U rodnom Zagrebu završio je srednju školu, a usporedno je pohađao i Glazbenu školu Pavla Markovca. Bogatu pjevačku karijeru započeo je 1959. godine na tadašnjem populanom zagrebačkom "Prvom pljesku" u Varijeteu (današnji Kerempuh u Ilici 31). Osvojio je prvo mjesto i kao nagradu dobio jednomjesečni angažman u toj kući, što je mladome pjevaču bilo najveće priznanje. Vrlo rano počeo je nastupati na popularnim zagrebačkim plesnjacima. Već 1962. godine pjeva sa Kvintetom Stjepana Plaveca u tada popularnom Brešću, Dvercima, kavani Neboder..., slijedili su nastupi sa ansamblima Dražena Boića, i angažmani na plesnjacima u Studentskom centru u Savskoj, na Ribnjaku, u Fijanovoj kod Tucmana, u Hrvatskom glazbenom zavodu... U svim tim dvoranama muzicirali su najpoznatiji zagrebački glazbenici tog vremena sa kojima je Božidar Mati postao prijatelj i poslovni partner sa kojima će surađivati tijekom dugogodišnje pjevačke karijere.

Bio je na brojnim turnejama (SSSR, SAD, Japan...), i mnogim ljetnim i zimskim angažmanima na terasama i hotelima uz more, gdje se svirao swing. Nastupao je u Opatiji na terasi Hotela Kvarner (od 1960.-1964. pjeva sa orkestrom Ž. Černjula i mijenja Ivu Robića, dok je bio na ruskim turnejama). Iz tog perioda je i nadimak "zagrebački Frank Sinatra". Nastupa u Novom Vinodolskom, Crikvenici, Portorožu, Hvaru, Haludovu, itd...

Nastupao je i na festivalima. Tri puta na Zagrebačkom festivalu (1978. 1988. 2001.). Godine 1982. održao je solistički koncert u KD V. Lisinski, uz veliki revijski orkestar kojim je dirigirao Stanko Selak, i goste, njegove kolege i prijatelje Zdenku Kovačiček, Zvonka Špišića i Milana Bačića. Sve aranžnmane za tu prigodu napisao je Radan Bosner sa kojim je dugo godina surađivao. Surađivao je sa sekstetom DO-RE-MI, Triom Dražena Boića, Combo 5, Sweet Swing Trio i druge - uz muzikalnost i pjevački dar, publiku su razveseljavale i njegove voditeljske sposobnosti protkane mnogim dosjetkama. Posebno se dobro osjećao uz big bandove, gdje je do punog izražaja dolazila njegova muzikalnost. Kao veliki ljubitelj Franka Sinatre, na svom repertoaru je imao gotovo sve njegove skladbe. Bio je čest gost na nastupima Društvenog Jazz orkestra HGZ (dirigenti M. Domić, kasnije Z. Dvoržak), a često je nastupao i sa Big bandom HRT-a (dirigent M.Prohaska, kasnije S.Glojnarić).

U fonoteci HRT-a više je od sedamdeset Matijevih snimki koje se još uvijek često izvode u programima Hrvatskog radija. Skladali su ih R. Bosner, V. Kos, Z. Dvoržak, A. Dobrić Jelača, K. Herceg, M. Kinel, A. Štengl, Z. Špišić, nezaboravne su i njegove izvedbe narodnih pjesama (Ki su dečki črlenejši ili Klinček stoji pod oblokom). Publika je voljela njegove interpretacije svjetskih evergreena. Među najčešće izvođenima bili su: "As Time Goes By", "For One In My Life", "Fly Me To The Moon", itd... Treba istaknuti i nosače zvuka: CD "Nek je svima lijep i sretan Božić" (snimljen sa Revijskim orkestrom, u obradi R. Bosnera), "Božidar Mati pjeva skladbe Radana Bosnera", kompilaciju "Božidar Mati - Dragi moj kaj i Zagreb plave oči ima" - najljepše pjesme o Zagrebu (izdanje Orfej), singl - "Anđelina ne mari za to" / "Procvalo je polje bijelih ruža" (Jugoton).

Uz intenzivo bavljenje glazbom, mnogobrojne turneje, i koncerte, punih 38 godina do umirovljenja je radio u Tvornici laboratorijskog pribora. Iznimno marljiv i svestran glazbenik, Božidar Mati pjevao je bezbroj naših popularnih pjesma i stranih hitova: od engleskih, američkih, talijanskih... i stalno je bio u trendu. Prepoznatljiv po snažnom i toplom glasu, u svaku interpretaciju unosio je cijeloga sebe... Repertoar domaćih pjesama bio mu je doista velik: zagorske, slavonske, dalmatinske, pop hitovi domaći i strani. Pjevao je na engleskom, talijanskom, portugalskom, španjolskom, francuskom. Mogao je pjevati cijelu noć, a da se ne umori... Iznimno marljiv i svestran glazbenik pjevač slavnih zagrebačkih plesnjaka, spada u red naših najzaposlenijih pjevača i u sam vrh interpretatora evergreena.

Dio teksta i fotografije preuzeti iz knjige "Hrvatski jazzisti", autor Stjepan Braco Fučkar.