In memoriam: Višnja Korbar (1942. - 2022.) Datum objave: 01.04.2022.

Posljednji ispraćaj Višnje Korbar bit će u petak, 8.4.2022. u 14:40 sati u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju, velika dvorana. Sveta misa zadušnica služit će se istog dana u 18:30 sati u Crkvi sv. Petra, Vlaška ulica 93, Zagreb.

Rođena je u Krapini, 21. siječnja 1942.godine. Počela je pjevati još u srednjoj školi, potom u zagrebačkom Varieteu (Prvi pljesak) na kojemu je 1960. godine i pobijedila. Svojim ugodnim altom impresivnih mogućnosti, odmah je skrenula pozornost glazbenih stručnjaka. Prve pjesme snimila je za tadašnji Radio Zagreb 1961. a prvi javni nastup ima 1962. godine na festivalu u Opatiji.

Nakon toga nastupa na gotovo svim festivalima na području nekadašnje države: Split, Zagreb, Sarajevo, Skopje, MIK, Beogradsko proleće, Slavonska Požega, itd... Posebno je bila vezana za festival u Krapini na kojem nastupa od samog početka, kao jedan od najprepoznatljivijih ženskih vokala tog festivala. Svoje prve diskografske pothvate bilježi 1963. godine kada sa ansamblom Tomice Simovića snima ploču za tadašnji RTB sa jazz repertoarom Gershwina, Arlena, Swana i Kerna. Snimila je bezbroj pjesama za Radio Zagreb, a njene ploče izdavali su Jugoton, PGP RTB, Diskos, RTV Ljubljana, a posljednja 2 CD-a izašla su u izdanju nakladničke kuće Croatia Records - ususret 50 godina umjetničkog djelovanja, (iz serije "Zlatna kolekcija"), simbolično s 50 Višnjinih izvornih snimaka. To je ostalo njezino posljednje izdanje, ne računajući pojedinačne snimke poslije te godine (ima ih nekoliko) koje je također objavila Croatia Records.

Višnja Korbar podjednako dobro pjeva šlager, šansonu, slavonsku, krapinsku, dalmatinsku pjesmu i jazz. Njene vokalne sposobnosti prepoznao je i vlasnik čuvene pariške Olympije Bruno Kokatriks koji ju je nakon 14 dnevnog angažmana htio zadržati u Parizu i od nje napraviti veliku zvijezdu, kao što je to prethodno učinio sa Edith Piaf. No, ljubav prema Zagrebu i povezanost s obitelji, vratili su je kući, gdje je usprkos tome što je propustila životnu priliku, ostvarila zavidne uspjehe na području zabavne glazbe. Tijekom karijere snimala je skladbe Alfija Kabilja, Krešimira Hercega, Ljube Kuntarića, Vilibalda Čakleca, Ivice Stamaća, Zvonka Špišića, a svakako će ostati zapamćena njena izvedba evergreena "Zbog jedne davne melodije" autora Miljenka Prohaske izvedene na Opatiji '70.

2011. godine dobitnica je Nagrade HGU povodom 50-te obljetnice javnog umjetničkog djelovanja, za izniman doprinos hrvatskoj glazbi.

Draga Višnja, počivala u miru.