Na Spinutu se okupila splitska glazbena elita: "Ne želimo dominaciju narodnjaka u Splitu"! Datum objave: 18.11.2016.

Prenesena vijest s portala Dalmacija News:

Na čelo splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatske glazbene unije u veljači ove godine došao je Tomislav Mrduljaš, dugogodišnji direktor Splitskog festivala. Zamjetno "provjetravanje" doživio je tada i Izvšrni odbor HGU koji je od jučer uveo neformalna druženja članova i glazbenika. Prvo druženje dogodilo se u kafiću Bambi na Spinutu, a okupilo je respektabilnu glazbenu družinu. Uz predsjednika Tomislava Mrduljaša i tajnicu Ivanu Gutović-Čičo, tu su još bili Joško i Toni Banov, Tedi Spalato, Marijan Ban, Tiho Orlić, Marko Jelavić, Ivan Huljić, Žare Sirišević i drugi.

Znatiželjne poglede splitske glazbene ekipe plijenio je i gost iz Zagreba, Vedran Strukar, PR menadžer izvođača poput Merlina, Tereze Kesovije ili Nives Celzijus. Sinoćnje druženje na Spinutu komentirao nam je Tomislav Mrduljaš.

Na Spinutu je održano prvo druženje dalmatinske podružnice HGU-a ovakve vrste. Što je cilj ovakvih druženja?

- Cilj je da se glazbenici podruže, da međusobno razmjene mišljenja o raznim aktualnim temama. Ovakva druženja u konačnici mogu dovesti do dogovaranja novih poslova. Mislim da je ovo dobar način da se glazbenici više druže zajedno. Glazbenici se više druže s publikom, a ovo je prilika i da se druže međusobno. Nedavno je izabrana nova postava HGU-a i Izvršnog odbora, a mi smo htjeli ukazati na to da želimo afirmirati podružnicu Split na način da budemo ozbiljan čimbenik u glazbenim poslovima ovog podneblja.

Želimo biti partner Turističkoj zajednici, Gradu i Županiji u odabiru izvođača, u osmišljavanju koncerata. Grad Split radi različite glazbene i kulturne programe cijele godine, osobito tijekom ljeta. Želimo da HGU bude poslovni partner kao stručno savjetodavno tijelo. Radit ćemo na tome da se lakše dođe do informacija o izvođačima, njihovoj ponudi i cijenama. Omogućit ćemo bogatu bazu podataka gdje će svi zainteresirani moći pronaći izvođača po svojoj mjeri.

Zašto bi se jedan splitski glazbenik ili bend trebao učlaniti u HGU?

- Mislim da je prirodna stvar da aktivni glazbenik iz Splita bude član splitske podružnice HGU-a. Brojimo blizu 2000 članova. To je udruga koja će mu davati određene informacije o poslu, o tome kako sklopiti ugovor, kako funkcionirati u svom glazbeničkom poslu danas...

Hoće li ova druženja postati tradicionalna?

- Nadam se da hoće. Ovo smo prvi put napravili i nastavit ćemo s praksom. Uz piće i nešto domaće spize, ekipa se satima družila u ugodnom ambijentu.

Ima li nade za splitsku glazbenu scenu?

- Splitska glazbena scena je uvijek bila posebna. Split je grad koji je pun dipšeta, to je prava mješavina otoka, Zagore i grada, a od tud dolazi originalnost glazbenog izričaja. Split je na neki način glazbena Kalifornija, s pozornice Splitskog festivala, s pozornica Varoša, Geta... stalno dolaze novi talenti i nove nade. Mladi ljudi su dosta aktivni u glazbi, rade kvalitetne stvari i budućnost sigurno postoji.

TIHO ORLIĆ, pjevač

Kako ti se svidjelo druženje i hoćeš li se ubuduće odazvati na ista?

- Ja sam i član Glavnog odbora HGU-a Split, na zadnjoj Skupštini je došla jedna sasvim nova ekipa. Zahvalni smo i staroj ekipi koja je pokrenula dosta stvari u ovom gradu kroz Svjetski dan glazbe, Blues festival... Svaka čast njima, ali u ovom trenutku se okupila ekipa koja ima neke svježe ideje kojih nikada ne može pofaliti. Ima toliko stvari koje treba napraviti i koje treba popraviti vezano uz djelovanje Hrvatske glazbene unije u Splitu koji je po pitanju infrastrukture nikakav. Mi nemamo ni koncertnu dvoranu, nemamo ni Tvornicu kulture. Kroz sve te stvari bi se mijenjala i glazbena klima u gradu i županiji i kroz način da i drugi gradovi prihvate takav slijed. Kroz infrastrukturu se mijenja sve, kao i u životu, kada se napravi autocesta, sve se mijenja u trgovini i ekonomiji. Ljudima je bila nepoznanica što je uopće HGU, osim činjenice da plaćaju članarinu. Ova ekipa je odlučila srediti neke stvari vezane uz ponude koje se rade uz Grad i Županiju. Odluke o glazbenim događanjima ne bi se smjele donositi bez mišljenja HGU, želimo biti prva instanca preko koje će se glazbene manifestacije održavati u gradu i županiji.

Činjenica je da se u većini splitskih lokala pušta turbo folk glazba. Je li to samo zbog trenda ili zbog toga što se domaća glazba ne nameće dovoljno jako?

- U Splitu jednostavno ne postoji više punktova koji posjeduju infrastrukturu da se mogu održavati različite promocije, gdje mogu nastupati bendovi razno-raznih profila i to ne samo na vikend bazi nego i preko cijelog tjedna. Slično ili još gore je u ostatku Dalmacije. Devedeset posto ekipe ide vani jer moraju ići vani, jer su u tim godinama. Mladost je "osuđena" izlaziti vani na nekoliko istih mjesta. S tim bi se proširila ponuda, a s ponudom bi se proširila i svijest da postoji nešto drugo. Bilo je nekoliko pokušaja da se naprave velike stvari u Spaladium areni koje nisu uspješno završile. Što više ima lošijih stvari, to je veći poticaj da se rade poblje stvari. Ne treba se na to gledati samo kao na nešto loše. Oni koji žele i smatraju za sebe da su veliki glazbenici i umjetnici neka sada to i pokažu. Neka svatko svira ono što želi i voli, u svemu postoji šansa, najbolja su ulaganja kada je depresija.

DAMIR BAVČEVIĆ, grupa Azil

Je li zatvaranje O'Hare zadnja brokva u lijesu splitske urbane scene?

- Ja se nadam da ne. Ima dosta mladih ljudi i onih koji su iskusniji od nas i mislim da je stvar u ljudima, a ne u prostoru. Jako mi je žao što više nema jednog takvog kluba koji je bio centar okupljanja bendova i svirke uživo.

Azil je pop-rock bend, a gdje se pop-rock uživo u Splitu danas može čuti?

- Teško je naći neko mjesto gdje se svira. Neki klubovi se zatvaraju, neki se otvaraju, u neke je teže pristupiti, ne znam iz kojih razloga. Meni je žao, ali mi više sviramo izvan Splita. Naša muzika se može čuti i na turističkim manifestacijama kada sviramo na rivama, ali ne samo naša muzika, već i glazba koju rade drugi mladi ljudi.

Što Azil ima slijedeće u planu?

- Trenutno smo u studiju, radimo mastering jedne pjesme, trebali bi završiti još dvije pjesme i mislim da bi uskoro trebao i album kojeg duže vrijeme pokušavamo napraviti. Osma pjesma je gotovo, deset bi bila neka čarobna brojka kojoj težimo.