Saborska rasprava u korist unaprjeđenja pozicije izvođača Datum objave: 09.02.2021.

Rijetko kada je u hrvatskom Saboru neko pitanje ujedinilo sve političke opcije iz kompletnog spektra stranaka, kao što se to desilo tijekom višesatne i temeljite rasprave u četvrtak 4. veljače, po pitanju prijedloga novog Zakona o autorskim i srodnim pravima te posebno položaja umjetnika izvođača spram diskografa.

Da pojasnimo, predstavljeni prijedlog Zakona nije predvidio nikakve garancije kojima bi Izvođači, nakon donošenja Zakona, mogli očekivati naplatu svojih prava od streaming servisa koje bi, kao što to čine i do sada, u 100% iznosu prikupljali diskografi. Sve političke opcije, uključujući HDZ i kompletnu opoziciju, su tijekom diskusije istaknule da se do slijedećeg čitanja novog prijedloga Zakona, dio koji se odnosi na položaj glazbenih izvođača mora popraviti. Tako je pred kraj diskusije zastupnica HDZ-a Vesna Bedeković istaknula: „Kroz raspravu se iskristaliziralo pa se i Klub HDZ-a priključuje da posebnu pozornost treba staviti na onaj dio zakona koji regulira odnos između diskografa i izvođača vezano za ostvarivanje pravične naknade.“

Tijekom rasprave je tako zastupnica Selak Raspudić (Most) u svom temeljitom obrazlaganju posebno argumentirala manjkavost prijedloga Zakona slijedećim riječima: „Izvođači su u posebno nezavidnoj situaciji jer za razliku od autora i diskografa oni ne mogu naplatiti svoj rad. I tu je potreban naš zajednički napor oko nečega što smo povijesno naslijedili kao diskriminaciju (…) i da stvari stavimo na njihovo mjesto.“

Sabina Glasovac (SDP) je imala vrlo široko i duboko izlaganje u kritici Prijedloga Zakona iz čega ističemo: „Ako su u svakoj snimci zastupljena tri prava (autorsko, pravo izvođača i pravo proizvođača fonograma), onda ja ne moram biti stručnjak u autorskom pravu da shvatim da tu nešto nije u redu ako se snimke vrte na internetu, ako se isplaćuju naknade za ta tri prava, a jedna skupina (izvođači) od toga nema ništa. Onda to ne znači pravičnu naknadu za sva tri prava već dominaciju jednog srodnog prava nad drugim, a to nije intencija direktive Europske unije.

Nije normalno da više od 50% prihoda imaju diskografi, da autori imaju 12%, a da izvođači imaju od nula do 5%. I to oni sretnici koji imaju sreću da potpišu ugovore, a to je njih, prema nekim istraživanjima do 5%. Ostali imaju nula.“

Miroslav Škoro (Domovinski pokret) je temeljem svog životnog i radnog vijeka možda i najpozvaniji o tome govoriti jer je njegovo izlaganje osnaženo velikim iskustvom. U svojoj je bogatoj poslovnoj karijeri između ostalog bio na čelu najveće hrvatske diskografske kuće (Croatia Records), vlasnik je kompletnog kataloga Orfeja (nekoć Hrvatske radio televizije), plodonosan je autor te je istovremeno i jedan od najpopularnijih izvođača. Tako njegove riječi izgovorene s govornice hrvatskog Sabora imaju dodatnu specifičnu težinu: „Odgovorno tvrdim da diskografi, unatoč tome što tvrde, nemaju sve ugovore s izvođačima.“, te nastavlja „Autori su se uspjeli izboriti za 12%, a izvođači nemaju ništa.“

Specifičnu poziciju hrvatskih izvođača prilikom procesa donošenja novog zakona, koja je različita od svojih kolega u drugim zemljama Europske unije, je dodatno pojasnio obrativši se Ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, koja je predstavila prijedlog Zakona: „I vi i ja znamo da u digitalnom okruženju hrvatski izvođači ne dobivaju ništa i mi smo jedini parlament u Europi koji o ovome raspravlja. Španjolci imaju neko rješenje, Nijemci traže kako će riješiti User generated content i prolongirat će primjenu ove direktive.“

Vilim Matula (Zeleno lijeva koalicija) je u raspravi istaknuo slijedeće kritizirajući prijedlog Zakona : „Kako to ministrice da je dojam da vi direktno stajete na stranu diskografa a diskografi dobivaju novac od servisa. Zaštitimo izvođače, uvedimo pravedan postotak za neodrecivo pravo. Jer su ti ljudi uvijek u nepovoljnom položaju za pregovaranje.“

Nekadašnji glazbenik, autor i izvođač a danas saborski zastupnik Davor Dretar (DP) je u kritici prijedloga zakona rekao: „U digitalnom svijetu prihodi autora jako su pali, diskografima su prihodi drastično narasli a iz raspodjele su ispali, nestali, izvođači, odnosno inkorporirani su u diskografsku naknadu.“

Profesor Damir Bakić (Zeleno lijeva koalicija) je bio vrlo eksplicitan: „Što se glazbenika tiče, podupiremo model u kojem bi se zakonom propisalo da određeni dio naknade bude neodreciv i da diskografi taj neodrecivi dio novca naplaćenog od platformi, trebaju isplatiti kolektivnoj organizaciji za zaštitu izvođačkih prava.“

Potrebno je naglasiti kako je kompletna rasprava bila zapravo jednosmjerna ulica u smislu nužnosti iznalaženja i popravljanja pozicije glazbenih izvođača, te je nakon nje, Ministrica Obuljen Koržinek istaknula slijedeće, čime je potvrdila sve ranije rečeno:

„Istaknuta je potreba pronalaska balansa između raznih nositelja prava, te pravičnih naknada gdje postoji generalan stav da ona za sada nije postignuta.

Imamo dovoljno vremena da se uzmu u obzir i komentari zastupnika ali i komentari onih udruga koje su iskazivale svoje nezadovoljstvo i ambiciju da se neke stvari urede drugačije.“

Uzevši u obzir da je uvodeći prijedlog Zakona u raspravu rekla: „ako ne bude dogovora naravno da će onda zakonodavac morati ojačati smjer za koji budemo smatrali da je ispravan.“, ostaje nada da to nije onaj koji stoji u prijedlogu Zakona, iz kojeg su ispali izvođači, nego da će se iskoristiti prilika da se u tom segmentu Prijedlog zakona promijeni kako bi i Umjetnici izvođači u njemu dobili ne samo proklamirana i deklaratorna prava već i propisan način kojim se jamči njihovo ostvarivanje.