Švedska serija "Playlist" o Spotifyu - potvrđuje kako su HGU/HUZIP u pravu Datum objave: 22.11.2022.

Poštovani članovi,

Pozivamo Vas da pogledate švedsku dokumentarno igranu (docutainment) seriju "Playlist" o nastanku, razvoju i kontroverzama vezanim uz streaming platformu "Spotify", a koja se može pogledati na Netflixu. Serija se zasniva na istraživačkom radu švedskih novinara Svena Carlssona i Jonasa Leijonhuvuda i njihovoj knjizi "Spotify Untold" (Neispričano o Spotifyju).

Njihov rad, iskazan kroz 6 epizoda serije, dokumentira i argumentira neodrživo stanje u odnosima dionika današnje kompletne glazbene scene (dakle, uključujući ali se ne ograničavajući na Švedsku, Hrvatsku ili bilo koju drugu zemlju). Danas su doprinosi i pozicija glazbenih izvođača usporedivi s radnicima u razdoblju prvobitne akumulacije kapitala, prije donošenja pravila o minimalnim naknadama i drugim socijalnim pravima koja postoje u razvijenim liberalnim društvima. Streaming platforme, a posebice Spotify, su u kratkom periodu postale ekonomski i društveno dominatni čimbenik unutar scene, a glazbeni izvođači, oko čijih izvedbi se vrti kompletna industrija, na kraju dobivaju tek mrvice (ako i to) od ostvarenog ukupnog prometa.

Svi su argumenti koje su hrvatske glazbeničke organizacije konstantno iznosile tijekom donošenja novog Zakona o autorskim i srodnim pravima potvrđeni u ovoj seriji. Ono što je posebna vrijednost serije je pojašnjavanje uzroka i okolnosti kako je do eskplozije streaming servisa (čiji je predvodnik Spotify) uopće došlo. A s tom eksplozijom su došli i trenutno važeći, nakaradni odnosi među dionicima (streaming platforme, diskografske kuće, autorske organizacije i sami izvođači koji su ostavljeni posve po strani) koje tek treba sistemski unaprijediti. Isto tako je velika vrijednost serije da je istaknuto i pojašnjeno, kako je bijes glazbenika koji je bio artikuliran kroz proteste protiv Spotifyja na razvijenim glazbenim tržištima bio pogrešno adresiran na samu platformu. Problem pozicije glazbenika je u odnosima s diskografskim kućama (koje daju platformama dozvolu za korištenje snimaka i u ime izvođača kao što i naplaćuju njihov novac. Serija jasno argumentira kako taj novac izvođačima ne pokriva ni socijalni minimum kakav postoji u bilo kojoj drugoj branši).

Radnja serije detaljno prikazuje prve dane i nastanak "Spotifya" ali u svom završnom dijelu (koji se zbiva u budućnosti, točnije 2025) govori upravo o problemima s kojima se HGU / HUZIP (a i šira glazbena javnost) danas najviše bavi. Zapostavljenoj poziciji umjetnika, glazbenika izvođača.

Serija, iz različitih pozicija, epizodu po epizodu priča različite aspekte pokretanja tog servisa. Od vizije osnivača - Daniela Eka, njegova početnog "internet" aktivizma koja kasnije prerasta u de facto autističnu bahatost monopolista. U seriji su obrađene pozicije i aspekti pravne regulacije servisa, odnosa s diskografima koji su posebice na početku, teško, ali ipak prihvatili Spotify kao partnera (budući da je nastao kao odgovor na Pirate Bay i masovno besplatno downloadanje koje je u to doba prijetilo totalnom uništenju kompletne glazbene, a ne samo diskografske industrije). Tvrdoglavu poziciju diskografa i upornom inzistiranju na starim odnosima koje su društvene i tehnološke okolnosti prevazišle.

Obrađena je i pozicija fantastično talentiranih, "nerdova" koji su gradili i riješili sve tehnološke probleme Spotifya (moramo znati da je to bilo prije optike, prije 4G i 5G mobilne telefonije, prije cloud servisa). Oni su, osim što su bili tehnološki genijalci, svi odreda bili i socijalni aktivnisti, utopisti iz miljea koji je podržavao principe Pirate baya i kasnije nastale Piratske stranke.

Objašnjena je i pozicija investitora - koja je za razumijevanje kompletne priče jako važna. Naime, Spotify nije priča iz garaže. Daniela Eka i njegovu viziju je od početka prepoznao švedski ultrabogati i uspješni investitor iz online svijeta (Martin Lorentzon), koji je već ranije uspio u silicijskoj dolini. I njega je vodila strast da pokaže i dokaže (još jednom, jer je već imao takvog uspjeha s inovativnom platformom za personalizirano oglašavanje, što je danas princip po kojemu djeluje kompletna online zajednica) da nešto bude uspješno, ne mora doći iz Kalifornije. I upravo je on kompletno svoje bogatsvo uložio u stvaranje i građenje Spotifya dok je još postojao samo kao koncept, nerealizirana ideja. Kasnije je morao naći i druge investitore, jer je bio pred bankrotom a Spotify još nije ni startao. Na kraju je bio prisiljen izaći iz igre, jer ga je obim globalnog uspjeha prerastao (a problem je predstavljao i njegov karakter, pa i psihički poremećaj, kojega konzervativne burze ne podnose, ne prihvaćaju i ne odobravaju).

Kompletna posljednja epizoda je u potpunosti posvećena umjetnicima, glazbenim izvođačima. I u toj epizodi, nakon što se upozna cijeli ekosustav – jasno se naglašava najveći problem "nove glazbene industrije". To je "robovlasnički" odnos prema stvarateljima samog sadržaja - umjetnicima izvođačima. Posljednja epizoda potvrđuje kako su baš u Hrvatskoj HGU / HUZIP ispravno detektirali problem zbog čega umjetnici nisu profitirali digitalnom promjenom unutar diskografske industrije. Scenaristi, kao svoj viziju mogućeg rješenja tih odnosa, predlažu jedno drugo, sistemsko rješenje koje se poziva na odluku američkog zakonodavstva iz 1938 koja je zajamčila minimalnu nadnicu radnicima u naftnoj industriji. Teza je da su glazbenici / izvođači, danas u poziciji radnika u naftnim kompanijama tridesetih godina. Da zbog toga trebaju imati adekvatni zakon koji će im jamčiti minimalnu naknadu po pojedinom streamu. Tržište to neće riješiti samo. Kao što nije riješilo ni položaj radnika nekoć u rudnicima, a 1938 na sve većem broju naftnih bušotina.

Ukratko, sve ono što i o čemu priča HGU, na čemu inzistira HUZIP - sve je jasno iskazano u toj epizodi, koja je i kraj serije.

I za kraj jedan kuriozitet: serija je djelomično snimana u Hrvatskoj. Vide se prekrasni kadrovi Rovinja, Opatije a posljednja je epizoda u svom najvećem dijelu snimljena u KD Vatroslav Lisinski.