Zahtjevi za pravičnim rješenjem raspodjele od streaming servisa Datum objave: 10.06.2021.
U OČEKIVANJU ZAKONSKOG RJEŠENJA – PODSJETNIK NA ZAHTJEVE ZA PRAVIČNIM RJEŠENJEM RASPODJELE OD STREAMING SERVISA
Lipanj je 2021 godine kad ističu rokovi za implementaciju EU Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu u sva zakonodavstva članica Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Nakon dugotrajne saborske rasprave 4. veljače ove godine iskristaliziran je jedinstven stav SVIH političkih opcija da je prijedlog novog Zakona o autorskom i srodnim pravima neadekvatno štitio glazbene izvođače, što je je i sama Ministrica Nina Obuljen Koržinek na kraju rasprave zaključila riječima: „Istaknuta je potreba pronalaska balansa između raznih nositelja prava, te pravičnih naknada gdje postoji generalan stav da ona za sada nije postignuta.“
Dosadašnji prijedlog novog hrvatskog zakona nije na efikasan način predvidio upravo to što se Direktivom zahtijeva – a to je zaštita izvođača od tržišno jačih „igrača“, tj. diskografa i streaming platformi.
Veliki je potres u glazbenim krugovima izazvalo Pismo kojeg je 20. travnja više od 150 najvećih britanskih zvijezda potpisalo i poslalo premijeru Borisu Johnsonu s jasnim zahtjevom za regulacijom i iznalaženjem pravične raspodjele sredstava ostvarenih od streaminga. Teško je izdvojiti sva imena, ali pismo su potpisali i veterani poput Paul McCartneya, članova grupe Led Zeppelin, Annie Lennox, Petera Gabriela, Roberta Frippa, Roberta Smita, Marka Knopflera, Chrisa Rea, do grupe Massive Attack i Chemical Brothers, ili Noela Gallaghera, Chrisa Martina, Lily Alen, Celeste, Rogera Daltreya, Palome Faith itd itd.
U pismu su jasno naglasili: „Glazbenici ostvaruju 50% prihoda od radijskih postaja ali samo 15% od streaminga.“ u kojoj „studijski glazbenici ne dobivaju baš ništa.“ (Citat).
Za potpuno objašnjenje, može se pogledati ova ilustracija:
Potrebno je naglasiti da u sadašnjoj raspodjeli nakon koje diskografima ostaje 50% prihoda ostvarenih od streaming platformi, istaknuti britanski izvođači ukupno dijele samo 5% tih sredstava, dok svi ostali glazbenici koji su sudjelovali na snimkama NE DOBIVAJU NIŠTA.
U Hrvatskoj je i puno gore. Ne samo da studijski glazbenici ne dobivaju ništa, već i veliki broj glavnih izvođača, nositelja glazbenih snimaka, nemaju regulirane s diskografima ugovorne odnose, te također uopće ne sudjeluju u prihodima ostvarenima od streaming platformi (za što postoje dokumentirane izjave).
Nije loše napomenuti, kako su u izvještaju međunarodne diskografske organizacije (IFPI), tijekom pandemijske 2020 godine, upravo prihodi od streaminga porasli preko 20% i time postali glavni izvor prihoda kompletne diskografske industrije. Ovdje treba naglasiti da izvođači, po dosadašnjoj praksi od dakle, dominantnog izvora prihoda diskografske industrije - nemaju praktički ništa.
To su samo neki od razloga zašto (ne samo) hrvatske izvođačke organizacije traže u novom Zakonu o autorskim i srodnim pravima adekvatnu zaštitu i regulacijski okvir koji bi zajamčio da će u budućnosti moći doista ostvarivati svoja materijalna prava. I da je cilj za kojega se zalažu, princip raspodjele kakav se već godinama ostvaruje od tzv sekundarnih prava za emitiranje snimaka, gdje se sredstva u jednakom omjeru dijele između diskografa i izvođača i to preko svojih organizacija za kolektivnu zaštitu.
Kao podsjetnik na sve teme koje smo ovih nekoliko mjeseci komunicirali prema svom članstvu, slobodno kliknite na slijedeći link https://www.hgu.hr/digitalna-prava
Ili ako želite vidjeti sve medijske objave koje smo po tom pitanju proizveli, one se nalaze na ovoj stranici: https://www.hgu.hr/digitalna-prava/priopcenja